Karta_hrvatske

U 21 gradu diljem Hrvatske postoji 49 organizacijskih jedinica koje obavljaju poslove citološke dijagnostike unutar općih i kliničkih bolnica, kliničkih bolničkih centara, domova zdravlja i privatnih citoloških ordinacija. Porazna je činjenica da u 5 općih i 2 kliničke bolnice nema Odjela za kliničku citologiju, dok je nelogično da se unutar jedne bolnice citološka dijagnostika obavlja na više mjesta (do 5). Unutar domova zdravlja citologija je organizirana tek sporadično (u 4 od 120).

Organizacijski, u 42% citologija je laboratorij ili odsjek kliničkog odjela, najčešće internog ili ginekologije. Taj je oblik organizacije češći u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima. U 29% citologija se nalazi u sklopu odjela patologije, pretežno u općim bolnicama, dok je u 29% citologija samostalni dijagnostički odjel.

U navedenim jedinicama rade 64 specijalista (7 doktora i 17 magistara znanosti) i 22 specijalizanta kliničke citologije, te 75 citotehničara i 41 laboratorijski tehničar. Odnos citolog : citotehničar je 1:1,2 ,što je daleko ispod potrebnog, a posljedica je velikim dijelom zastoja u organiziranoj edukaciji citotehničara.

Međutim, uz njih na nekim mjestima rade i osobe visoke, više ili srednje stručne spreme drugog (čak i nezdravstvenog) profila koje kvalifikacijski ne zadovoljavaju kriterije bavljenja citološkom dijagnostikom.

Organizacija kliničke citologije

Prema vrsti analiziranog materijala 63% jedinica radi kompletnu citologiju, 16% radi kompletnu citologiju bez ginekološke, dok se 21% bavi samo jednim područjem citologije.

Prema tipu

Prema vrsti citoloških pretraga, u 3/4 laboratorija se primjenjuju samo citološke i citokemijske analize, dok se one sofisticirane i skuplje primjenjuju tek u 1/4 laboratorija.

Vrste pretraga

Broj zaposlenih po dijagnostičkoj jedinici kreće se u rasponu od 1 do 16, s tim da su 50% mali kolektivi s 1do 4 zaposlenika, 26% ih ima 5-8 zaposlenika, a tek 24% su oni s 9 do 16 zaposlenika.

Broj zaposlenika

Prema broju uposlenih najveće organizacijske jedinice citologije u Hrvatskoj su:

Odjeli

Najveći broj citoloških jedinica djeluje u relativno skromnim prostornim uvjetima, sa tek najosnovnijom standardnom opremom, dok tek oni najveći imaju primjeren prostor

Prostor

i opremu za najsloženije vrste citoloških pretraga, te znanstvenu i edukativnu aktivnost.

Oprema

Nepostojanje zakonski propisane organizacijske sheme službe za citodijagnostiku razlog je priličnog nereda i šarolikosti na tom području. Iz različitih pobuda i po principu “dozvoljeno je sve što nije zabranjeno” citologijom se bez propisane i dostatne edukacije bavi tko god to želi, neovisno o osnovnoj specijalnosti i u okviru najrazličitijih odjela. Tako danas, uz specijaliste citologe, citološke preparate analiziraju i potpisuju ginekolozi, patolozi, liječnici opće medicine, biolozi i drugi, sa ili bez poslijediplomskog studija iz medicinske citologije.

Stav je Hrvatskog društva za kliničku citologiju, kao najvišeg stručnog tijela za područje citološke dijagnostike, da sam poslijediplomski studij iz medicinske citologije ne predstavlja dostatnu edukaciju za samostalan rad i suvereno rješavanje poslova citodijagnostike. Sukladno tome citologijom bi se mogli baviti samo specijalisti citolozi unutar samostalnih organizacijskih jedinica.

Predstojeća reforma zdravstva je odlična prilika da se pri kategorizaciji zdravstvenih ustanova postave okviri za uniformnu, jedino ispravnu i učinkovitu organizaciju citološke službe koja bi jasno definirala:

- koja zdravstvena ustanova mora imati Odjel kliničke citologije

- minimum prostora, opreme i kadra

- koju bi vrstu i opseg citoloških pregleda radila

(Marija Pajtler. Klinička citologija u Hrvatskoj danas- rezultati ankete provedene početkom 2000. godine. Prikazano na 2. hrvatskom kongresu kliničke citologije s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, lipanj 2000.)



Klinička citologija u Hrvatskoj danas