Home
Branches
Statute
Organisation
Profesional societies
.
Dr. Vlasta Jasprica-Hrelec
predsjednica
HRVATSKO DRUŠTVO ZA HITNU MEDICINU
HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR

CROATIAN SOCIETY FOR URGENT MEDICINE
CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION
Adresa društva: 
USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB
Đorđićeva 26, p.p.724
10000 Zagreb
Telefon:  385/1/ 46 00 911
Fax: 385/1/45 50 125

 

. 
SADAŠNJI DUŽNOSNICI:
Dr. Vlasta Jasprica-Hrelec, Rođ.u Janjini, predsjednica (od 1990.)
Dr. Pave Piacun, 11. 05. 1941., Sućuraj na Hvaru, I.  dopredsjednik (od 1996.), specijalista opće medicine
Dr.sc. Ingrid Bošan-Kilibarda, dr. med., Rođ. u Zagrebu, tajnica (od 1990.)
Dr. Dubravka Hochstädter, Rođ. u Zagrebu, rizničarka (od 1990.)
Članovi Upravnog odbora
Dr. Miho Sušić, 1. 03. 1956., Drniš, (od 1992.)
Mr.sc. Diana Florini, dr. med., rođ. u Ljubljani, (od 1994.), specijalista opće medicine
Dr. Vesna Imerović, Rođ.u Zagrebu, (od 1994.), specijalista opće medicine
Mr.sc. Mirela Štefe, dr. med., Rođ. u  Zagrebu, (od 1994.)
Dr. Boro Vukoja, 29. 01. 1953., Livno, (od 1994.), specijalista opće medicine
Dr. Snježana Šlat, Rođ. u Karlovacu, (od 1995.) 
Dr. Tomislav Dobovičnik, 29. 12. 1947., Čakovec, (od 1996.), specijalista opće medicine
Dr. Zlatko Pinjuh, 24. 11. 1961., Karanac, (od 1998.) 
Ogranak HDHM  HLZ-a -Rijeka
Dr. Fred Zeidler, 11. 06. 1946., Zagreb, predsjednik , (od 1996.), specijalista anesteziologije i reanimatologije
Dr. Jasna Janeš-Kovačević, Rođ. u Rijeci, tajnica (od 2000.)
Dr. Rafael Sandalj, 15. 03. 1961., rizničar , (od 1996.), specijalizant ginekologije i porodiljstva
Članovi Izvršnog odbora Ogranka Rijeka
Dr. Ružica Dobrila-Rački, Rođ. u Cerniu, (od 1996.)
Dr. Vjekoslav Devčić, 25. 04. 1941., Nova Gradiška, (od 1996.), specijalista opće kirurgije
POVIJEST
Početkom 1990. godine na inicijativu Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Zagreb i uz potpis 50 liječnika zaposlenih u UHMP – Zagreb upućen je Glavnom odboru HLZ – a zahtjev za odobravanje osnutka Sekcije za hitnu medicinu. Glavni odbor 21. svibnja iste godine donosi Odluku o odobravanju osnivanja Sekcije.
12. lipnja 1990.g održana je Osnivačka skupština Sekcije, na kojoj je izabrano rukovodstvo Sekcije.  Početni broj članova Sekcije bio je 78.

5. studenoga 1992.g. održana je izborna skupština HRVATSKOG DRUŠTVA ZA HITNU MEDICINU HLZ-a i tako Sekcija za hitnu medicinu prerasta u  Društvo. 

U svibnju 1994.g. primljena je zamolba 49 liječnika iz Primorsko – goranske i Istarske županije za osnivanje Ogranka HDHM Podružnice Rijeka. Upravni odbor ju je na sjednici 13. listopada 1994.g. podržao, a to je i potvrdila Skupština Društva 14. listopada iste godine. Ogranak HDHM u Rijeci osnovan je u listopadu 1996.g.
U studenom 1996. g.  na izbornoj Skupštini je  izabrano novo rukovodstvo HDHM  HLZ-a. Broj članova Društva tijekom godina raste i danas ih je ukupno 155.
PREGLED RADA
1990. - 1992. 
Dogovorena zajednička organizacija intersekcijskog sastanka sa Sekcijom za urgentnu medicinu Društva ljekara BiH iz područja kardiopulmonalne reanimacije, toksikologije i organizacije hitne medicinske pomoći. Radovi su poslani, tiskan je i Zbornik, a intersekcijski sastanak je održan bez našeg sudjelovanja radi Domovinskog rata.
Radi važnosti uspostavljanja specijalizacije iz hitne medicine u prosincu iste godine Sekcija šalje dopis Ministru zdravstva prof. dr. A. Hebrangu s detaljnim obrazloženjem potreba organizacije i edukacije kadrova.
U svom radu Sekcija posvećuje pozornost rješavanju statusa liječnika hitne medicine, definiranju i unificiranju opreme, edukaciji, te redovnom održavanju tematskih sastanaka i / ili simpozija.
Održana su i tri stručna predavanja.

1993.
U svibnju tijekom sajma ”Medicina i tehnika” održan je stručni simpozij “Hitna medicinska pomoć u Domovinskom ratu”, a tiskan je i Zbornik.
HDHM se uključuje u izradu dijagnostičkih i terapijskih algoritama po zahtjevu Ministarstva zdravstva. Izrađeno je 20 algoritama, koji su prihvaćeni na sastanku komisije u HLZ – u.

1994.
U listopadu povodom 85. Obljetnice UHMP Zagreb održan je u hotelu Esplanade jednodnevni stručni skup, uz sudjelovanje brojnih stručnjaka iz područja hitne medicine (18 referata).

1995. 
Upravni odbor donosi Prijedlog poslijediplomskog studija iz Hitne medicine, u trajanju 2 semestra i ukupnog trajanja od 435 sati. Prijedlog je upućen prof. dr. M. Gjurašinu, voditelju studija.
Tijekom iste godine raspravlja se o prijedlogu standardizacije vozila i opreme u službi HMP – a. Također se razmatraju programi u okviru Prvog hrvatskog projekta u zdravstvu (uz zajam Svjetske banke) vezani uz izobrazbu liječnika, medicinskih sestara i tehničara, te vozača pod nazivom” Hitna medicinska pomoć u izvanbolničkim uvjetima”.