Edukacija citotehničara u Hrvatskoj
|
|
Edukacija citotehničara u Hrvatskoj |
Klinička citologija u Hrvatskoj razvila se na sličan način kao i u drugim evropskim zemljama: kliničari su pokušali mikroskopski dijagnosticirati različite bolesti kod svojih bolesnika jednom jednostavnom, sigurnom i brzom metodom koju su mogli provoditi u svojim kliničkim odjelima. Tehnički dio ove dijagnostičke metode vrlo brzo počeli su provoditi laboratorijski tehničari koji su najprije pomagali kod uzimanja materijala za citološku pretrgu, bojali razmaze, a radeći uz citologa također su naučili i mikroskopski razlikovati normalne od patološki promijenjenih stanica, naročito u eksfolijativnom materijalu. Kako je broj citoloških laboratorija, kao i broj citoloških analiza, postepeno rastao, povećala se potreba za laboratorijskim tehničarima i nije više bilo moguće njihovo pojedinačno obrazovanje u tom poslu. Postalo je očigledno da ih treba educirati sustavno u nekom obliku školske nastave. Prvi tečaj za citotehničare ostvaren je 1968. / 1969. školske godine u obliku šestomjesečnog tečaja za srednje laboratorijske tehničare, a sastojao se iz teoretskog i praktičnog dijela i završavao ispitom. Između 1968. i 1977. godine bilo je sedam takvih tečajeva, a na njima je obrazovano 86 citotehničara. Najveći dio nastave odnosio se na ginekološku citologiju, ali je bila uključena i pulmološka, hematološka i sve ostale vrste, kako ekofolijativne, tako i aspiracijske citologije. Kako bi se tečaj priznao kao neka vrsta školskog obrazovanja s odgovarajućom kvalifikacijom i uključio u postojeći sustav školstva, 1981. godine uveden je jednogodišnji program za edukaciju citotehničara. Između 1981. i 1992. na taj način je obrazovano 78 citotehničara. Iz priloženih tablica vidi se plan nastave za šestomjesečni tečaj i onaj za jednogodišnje školovanje citotehničara koje je dobilo ocjenu V.stupnja obrazovanja. Nakon što su položili ispit, citotehničari su dobivali certifikat sa nazivom citotehničar – citoskriner. Ispitivači su bili istaknuti citolozi, predavači u odgovarajućoj vrsti nastave, a kandidati su morali analizirati razmaze i odgovarati na pitanja ispitivača iz svih područja citologije koje je obuhvatio nastavni program. Osim citoloških predmeta uključeni su bili u program i neki drugi predmeti koji su bili potrebni za bolje razumijevanje citologije ( kao što se vidi u priloženim planovima nastave). Od samog početka sustavnog obrazovanja citotehničara čitavu brigu o njihovom obrazovanju vodilo je Hrvatsko društvo kliničkih citologa. Uz regularni program nastave provođena je i trajna edukacija citotehničara u obliku stručnih sastanaka i predavanja. U školskoj godini 1993./1994. proveden je tečaj za citotehničare pri Visokoj zdravstvenoj školi s priloženim programom. U planu je uvođenje smjera za citotehničare u trajanju od dvije školske godine, također pri toj školi, a spomenuti tečaj proveden je na temelju predloženog programa za nastavu VI. stupnja pri toj školi u obliku nastave iz rada (40% programa predloženog za redovnu nastavu VI. stupnja). Na završetku ovakvog tečaja također je proveden odgovarajući ispit i dobiven certifikat, a citotehničarima je ostavljena mogućnost da diferencijalnim ispitima i diplomskim radom dobiju naziv inžinjera medicinske citotehnologije kad se u Visokoj zdravstenoj školi (vezano uz promjene u sustavu te vrste obrazovanja) uvede definitivno taj novi smjer. PLAN NASTAVE U 6 mjesečnom tečaju za osposobljavanje zdravstvenih radnika za poslove citodijagnostike (citotehničare), za polaznike koji su završili srednju školu zdravstvenih tehničara- laboratorijski smjer.
*program je realiziran 7 puta u periodu 1968. - 1976., sa 86 citotehničara
PROGRAM
SPECIJALISTIČKOG OBRAZOVANJA STRUČNOG RADNIKA SANITARNO-LABORATORIJSKOG SMJERA ZA V
STUPANJ ZA POTREBE CITODIJAGNOSTIKE ARTIKULACIJA PLANA Obavezni stručni programi –745 sati Osnove struke (85) Odabrana poglavlja iz anatomije i fiziologije:34 sata Odabrana poglavlja iz biologije i humane genetike:34 sata Odabrana poglavlja iz biokemije:17 sati Uže stručno područje (660) Odabrana poglavlja iz histologije i patohistologije: 51 sat Uvod u citodijagnostiku i citokemiju: 17 sati Epidemiologija karcinoma genitalija i dojke: 17 sati Citodijagnostika za skrinere u ginekologiji:150 sati Citodijagnostika za skrinere u pulmologiji: 85 sati Citodijagnostika za skrinere u hematologiji: 50 sati Citodijagnostika za skrinere u endokrinologiji: 50 sati Citodijagnostika za skrinere u gastroenterologiji: 50 sati Citodijagnostika za skrinere u urologiji: 20 sati Citodijagnostika izljeva i likvora: 30 sati UKUPNO: 605 sati Praktičan rad: 140 sati S v e g a: 745 sati
* program je realiziran 5 puta u periodu od 1981. do 1992. sa 78 citotehničara.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM I UKUPAN BROJ NORMA SATI IZVODLJIVOSTI PROGRAMA STUDIJA INŽINJERA MEDICINSKE CITODIJAGNOSTIKE (VI. STUPANJ)
*1993. - 1994. završilo ga je 11 citotehničara
(Program visoke zdravstvene škole, Zagreb, Mlinarska 38.) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
