Home
Podružnice
Statut
Organizacija
Stručna.društva
Suradne.ustanove
1.Zagreb
2.Bjelovar
3.Čakovec
4.Daruvar
5.Dubrovnik
6.Gospić
7.Karlovac
8.Knin
9.Koprivnica
10.Krapina
11.Kutina
12.Lipik
13.Metković
14.Našice
15.NovaGradiška
16.Novska
17.Ogulin
18.Osijek
19.Pakrac
20.Popovača
21.Požega
22.Pula
23.Rijeka
24.Sisak
25.Slavonski.Brod
26.Split
27.Šibenik
28.Varaždin
29.Vinkovci
30.Virovitica
31.Vukovar
32.Zadar
HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR
PODRUŽNICA
DARUVAR, KUTINA, LIPIK, NOVSKA,
PAKRAC, POPOVAČA

44330 Novska, Voćarska 1
  Tel: 044/600-136

 


IZVRŠNI ODBOR

Dr. Mirjana Martinović
dopredsjednica
  • Dr. Zvonimir Puškarić, spec.op.med, rođen 01. svibnja 1932.  - predsjedniki delegat za skupštinu
  • Dr. Mirjana Martinović, spec.neurolog, rođena 13. rujna 1952 - dopredsjednica i delegat za skupštinu
  • Dr. Vladimir Novaković, spec, oftalmolog - tajnik 
  • Dr.mr.sc. Stjepan Šarac, ginekolog - delegat za izvršni odbor HLZ-a
UPRAVNI ODBOR:
Dr. Krešimir Milinčević, spec.op.med. – predsjednik
Dr. Marica Topić
Dr. Štefica Svjetličić – rizničar
Dr. Ljubica Prolić
Dr. Milica Turković
Dr.stom. Biljana Galjan Jertimija
Dr. Slavica Klaić
Dr. Oto Kraml
Dr. Lovorka Kepčija
Dr. Stjepan Radić
ZA PODIZANJE SREDSTAVA:
Dr. Mirjana Martinović
Dr. Anđelka Gajšak – Spančić
NADZORNI ODBOR:
Dr.mr.sc. Stjepan Šarac, predsjednik
Dr. Zlatko Švajghart
Dr. Antun Bujanić
Dr. Slavica Šulentić
Dr. Rajko Jeftimija
ZAMJENICI:
Dr. Mirjana Jelić
Dr. Goran Sarajlić
Dr. Slavica Kardun
SUD ČASTI
Dr. Jirinka Gatalica – Melvard
Dr. Edita Puškarić
Dr. Bosiljka Nježić
ZAMJENICI:
Dr. Tatjana Blaja
Dr. Zdenka Brdal
Sadašnje vodstvo Podružnice Pakrac izabrano je na redovnoj godišnjoj Skupštini 1997. godine.
Dr.med. Zvonimir Puškarić
  • Specijalista opće medicine, dugogodišnji suradnik Zavoda za dijabetes «Vuk Vrhovec» Zagreb i osnivač Centra za dijabetes Novska. 
  • Dragovoljac domovinskog rata
  • Hrvatski branitelj
  • Počasni satnik Hrvatske oružane sile
  • Odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinski
  • Odlikovan diplomom HLZ-a 1999. godine

  • Za vrijeme domovinskog rata uništena nam je sva postojeća dokumentacija. Sve je izgorjelo u srbočetničkoj agresiji.
    Zgrada u kojoj je između 1760 i 1770. g. otvorena
    Bolnica za stidne i kužne bolesti

    1999. obnovljena je zgrada bolnice
    koja je izgrađena 1983. g.
    POVIJEST OPĆE ŽUPANIJSKE BOLNICE PAKRAC
    Povijest pakračke bolnice počinje u 18. stoljeću, tj. kada je između 1760. i 1770. godine osnovana «Bolnica za stidne i kužne bolesti» u bivšem dvorcu baruna Trenka, u Pakracu. U toj bolnici otvoren je za liječenje sifilisa, koju su bivši Trenkovi panduri proširili u narodu, tipičan specijalni slavonski hospital, koji je koristio i ljekovite vode u Lipiku. Poslije je bolnica počela primati i duge bolesnike.
    Godine 1889. imala je dva odjela: sifilistički i opći odjel. Spisi koje datiraju iz te godine ukazuju na veći broj izvršenih operacija. Ova bolnica, smještena u dvorcu pokojnog baruna Trenka radila je sve  do 1896. godine, kada je uz pomoć naroda i hrvatske zemaljske vlade podignuta nova zgrada i kada
    je otvorena kao prva u Hrvatskoj «Zemaljska javna bolnica», koja je jedina stajala pod direktnom upravnom Zemaljske vlade u Zagrebu. Kao posebne pomoćne prostorije sagrađena je praonica, kuhinja, «moderna mrtvačnica», te zarazni paviljon. Nova bolnica imala je oko 110 kreveta, a primala je pored svih bolesnika i psihijatrijske. U bolnici je odmah uređeno centralno grijanje s vodom i posebnom kotlovnicom.
    Godine 1905. postavljen je u svojstvu kirurga dr. Leo Frank, koji je bolnicu razvio u naprednu zdravstvenu ustanovu.
    S obzirom da je bolnica prostorno postala premala, uspio je da se 1910. godine podigne nova zgrada za umobolne bolesnike, s kapacitetom od 200 kreveta, a s posebnim centralnim grijanjem i ložionom. U to doba bolnica je dobila laboratorij stanicu za Wasermanov pregled krvi.
    Godine 1915. podignuta je posebna zgrada za osoblje i stanove časnih sestara. 
    1905. godine, deset godina nakon pronalaženja rendgen – zraka nabavljen je među prvima u Hrvatskoj rendgen aparat za bolnicu i Pakracu.
    1928. godine nabavljen je novi rendgen aparat, onda najmoderniji, te je počela raditi i rendgenografija.
    1931. godine podignuta je nova operacijska sala.
    1937. godine otvoren je interni odjel, čiji je šef bio dr. Pavle Špitzer, a dr. Butković venerolog. Tada je bolnica imala 15 liječnika.
    1949. godine otvoren je ginekološki sa porođajnim odjelom.
     Ranih sedamdesetih godina osnovan je EEG-laboratorij, tada jedan od prvih jedanaest u bivšoj Jugoslaviji.
    1972. godine otvorena je patologija.
    1976. godine počinje sa radom jedinica intenzivne koronarne skrbi.
    1977. godine adaptirana zgrada gdje je bio smješten odjel za infektologiju.
    1978. godine izgrađena je zgrada neurologije, tako da je osnovan neurološki odjel izvan stare zgrade psihijatrije, gdje je bio prije.
    U sklopu neurološkog odjela bila je moderna jedinca intenzivne skrbi. Uz ranije otvoren EEG-laboratorij u zgradi je bio smješten REG laboratorij, osnovan 1986. godine, te centar za mentalno zdravlje.
    1983. godine sagrađena je nova zgrada Opće bolnice. U tu zgradu su smješteni interni, ginekologije sa rodilištem, kirurgija, centralizirana jedinica intenzivne njege, odjel radiologije, i novootvoreni očni i ORL odjel, te prijemna ambulanta, kao i polikliničke djelatnosti. Zarazni i pedijatrijski odjel kao i transfuzija, te biokemijski laboratorij ostali su u starim objektima. 
    1986. godine počinje sa radom odjel dijalize, polikliničke djelatnosti UZV, endoskopija, a u okviru kirurškog odjela razvija se urologije te rade se endoprotetske operacije kuka.
    U zgradu stare Opće bolnice smješta se dio psihijatrijskih bolesnika u okviru odjela neuroze i alkoholizam.
    Do početka domovinskog rata 1991. godine u kolovozu bolnica je imala oko 720 kreveta, oko 100 liječnika koji su uglavnom bili specijalisti.
    Bolnica je prestala sa radom u rujnu 1991. godine nakon što je morala biti evakuirana uslijed strašnih četničkih i JNA napada.
    U ratu je dio bolnice spaljen (stara Opća bolnica), a ostali bolnički objekti, uključujući i novu bolnicu strahovito su uništeni artiljerijskim oružjem. Dio bolničkog osoblja radio je u okviru Ratn bolnice u Kutini u zgradi Doma zdravlja, a dio je preraspoređen u ostale medicinske ustanove u Zagrebu, Bjelovaru, Popovači, Daruvaru, kao i u Domu za prognanike u Kutini. 
    U rujnu 1992. godine u Pakracu formiran je Dom zdravlja u okviru kojeg je radila neurološka, internistička, psihijatrijska, ginekološka poliklinička djelatnost, sa EEG laboratorijem i biokemijskih laboratorijem.
    1996. godine, u tek djelomično obnovljenu zgradu nove bolnice (prizemlje i prvi kat) vraćaju se kirurgija sa moderno opremljenim operacijskim salama jedinicom intenzivne skrbi, kao i ginekologija (par kreveta unutar kirurškog odjela), odjel hemodijalize, te otvoreno jedno od najmodernijih rodilišta u Hrvatskoj.
    U isti objekt smješten je biokemijski laboratorij, transfuzija i bolnička ljekarna, kao i radiologija, te okulistička ambulanta.
    U Pakračkoj bolnici sada se može učiniti prietarna poliklinička obrada bolesnika, kao i novoosnovana ginekološka UZV i urodinamska djelatnost.
    1997. godine otvoren je prvi put EMNG laboratorij, a na kirurgiji počinju se obavljati laparoskopske operacije žuči.
    1998. godine ponovno počinje sa radom patologija.
    Sada bolnica ima 86 kreveta, 34 liječnika od toga 21 specijalista i 10 specijalizanata i tri liječnika na stažu. 
    U bolnici nisu još završeni potpuno drugi i treći kat, a četvrti nije ni započet. U isti prostor u budućnosti trebao bi biti smješten pedijatrijski, neurološki, psihijatrijski i interni odjel koje se sada nalazi u drugom objektu (Dom zdravlja), te ginekologija i dio kirurgije.

    Opaska:
    Izvor podataka o staroj povijesti bolnice do 1949. godine je iz Zbornika radova Medicinskog centra Pakrac, a koje je izdan 1970. godine.

          Povijest bolnice prema priloženom izvoru napisala je:
            Dr. Mirjana Martinovć, spec. neurologije

    P.S. 
    Bolnica Pakrac bila je uvijek i oduvijek rasadište najvećih liječnika koje ima Hrvatska medicina. Mnogi profesori u Hrvatskoj i dalje u svijetu su potekli iz bolnice Pakrac.

    .