|
 |
PODRUŽNICA ISTARSKA Sjedište: Opća bolnica u Puli Zagrebačka 30,52100 Pula Fax: ( 052-223-371 ) E-mail adresa : hlz-podruznica-istarska@zg.hinet.hr
|
| Dužnosnici u HLZ Podružnici: | |
|
|
| Ostali članovi Upravnog odbora: | |
|
 |
POVIJEST |
| Sjedište Podružnice, od osnutka do danas, je u Puli.
Osnivačka je skupština Podružnice održana 26. svibnja 1948. godine u Općoj bolnici u Puli, u prisustvu 48 liječnika i dva delegata središnjice Zbora iz Zagreba, prof. dr. Premerua i docenta dr. Julijusa. U Podružnicu je pristupilo 9 starih članova zbora i 14 novoprimljenih. Doc. Julijus je održao prigodno predavanje “Liječnici kao ratni zločinci”, a profesor Premeru “O ulozi sudske medicine”. Dr. Mario Duić, član Zbora od 1938. godine, tada postaje predsjednikom. Godine 1956. Podružnicu preuzima odbor na čelu s predsjednikom dr. Zvonimirom Maretićem. Samo tijekom 1957. godine održano je 180 popularnih predavanja o zaštiti zdravlja. Godine 1956. doc. Jelašić, dr. Oršić i dr. Maretić sudjeluju sa svojim slikama u uljima i karikaturama na likovnoj izložbi liječnika organiziranim u HLZ. Tih je godina formiran fotolaboratorij (dr. Pešek) i knjižnica Podružnice. Godine 1960. formiran je novi odbor s predsjednikom dr. Aleksandrom Špeharom. Godine 1962. Podružnica organizira gostovanje kolega iz Torina, s temom o silikozi, a 1964. organizira savjetovanje liječnika i pravnika na temu “Sudsko-medicinska ocjena povrede”. Godine 1965. na čelo Podružnice dolazi prim. Pavao Kos. U tome razdoblju, do 1970. godine, održan je 81 sastanak s 202 referata, proslavljena je 20-ta godišnjica zdravstva u Istri, a izdat je i “Zbornik zdravstva u Istri”. U godinama 1970. do 1973. osnivaju se Sekcija za turističku i pomorsku medicinu, Pedijatrijska sekcija i Sekcija opće medicine . Na tribini Podružnice još od 1948. godine održavaju predavanja brojni ugledni stručnjaci, iz zemlje i inozemstva. Naši pak liječnici drže predavanja u Grazu, Beču, Brnu, Baselu, Ateni, Bostonu (Harvard), Colombu, Atlantic City-u, Carigradu, Parizu, Berlinu i Darmstadtu. U godinama 1973 -1978., za predsjednikovanja dr. Gjure Murra , održana su 89 sastanaka (101 referat). Organizirani su sastanci Infektološke sekcije, uz otkrivanje spomen ploče prof. dr. Franu Mihaljeviću na rodnoj kući u Puli. Organiziran je sastanak skupa s Astronomskim društvom iz Pule, s susjednom podružnicom u Portorožu u Sloveniji te brojne druge aktivnosti. Godine 1985. novim Upravnim odborom predsjedava prim. mr. sc. Igor Povrzanović. Natupa višegodišnje vrlo plodno razdoblje u radu Podružnice. Osniva se Savjet za informatiku, razvija se vrlo konstruktivna suradnja s Medicinskim centrom u Puli, te tadašnjim organima vlasti i gospodarstvenicima koji omogućuju financiranje podružnice. Razvija se odlična suradnja s tiskom i radijem. U proljeće 1987. godine Predsjedništvo HLZ održalo je svoj prvi radni sastanak izvan Zagreba - u Puli. Na proslavi 40-godišnjice Podružnice gostuje prof.dr. Matko Marušić s predavanjem o tzv.”alternativnoj medicini”. Sjednici su psisutvovali tadašnji predsjednik HLZ i potpredsjednik Medicinske akademije. Brojne su aktivnosti na društvenome planu. Iz stručnih aktivnosti potrebno je izdvojiti organizaciju i suorganizaciju pedijatrijskoga kongresa Hrvatske, Intersekcijskog sastanka kiruga Hrvatske i Slovenije, stručnih skupova “Suradnja u zdravstvu”(Pazin), “Dani primarne zdravstvene zaštite” (Labin), sastanka Traumatološke Sekcije HLZ, Neuropedijatrijske sekcije i t.d. Podružnica s radošću dočekuje demokratske promjene u društvu i sa kandidatima iz redova članstva sudjeluje na prvim hrvatskim višestranačkim izborima. Na početku Domovinskog rata, godine 1991. Upravni odbor Podružnice poziva sve kolege u obranu domovine. Te godine, u rujnu, upućuje preko tiska poziv zaposlenim liječnicima Vojne bolnice da se stave na raspolaganje hrvatskome zdravstvu. Članovi Podružnice šalju u studenome 1991. godine oko stotinu pisama širom svijeta, kojima se ukazuje na potrebu pomoći Hrvatskoj. Već od sredine 1991. godine brojni članovi Podružnice odlaze na domovinska ratišta. Drugi pak vode brigu o prognanicima, ranjenicima i ispunjavaju domovinske dužnosti. Godine 1992. prim. Igor Povrzanović postaje predstavnikom Hrvatske u Predsjedništvu Svjetskoga zbora hrvatskih liječnika. 1992. na izbornoj skupštini izabran je novi Upravni odbor na čelu s prim. mr. sc. Brunom Mazzijem. Taj je period obilježilo izdavaštvo. Izdaje se Zbornik “Istarsko zdravstvo” i vrlo kvalitetan “Priručnik turističke medicine”. Podružnica je aktivna u formiranju Hrvatske liječničke komore. Održan je niz stručno-znatvenih predavanja. Od 1997. godine do danas predsjednik podružnice je prim dr. sc. Dubravko Marković. Bivši predsjednici Podružnice: - 1948-1949. dr. Mario Duić, |
|
|
PODRUŽNICA DANAS |
Stručne aktivnosti:
- organiziranje i vođenje stručnih skupova i predavanja,
- organiziranje izleta za članove Zbora,
|
|
|
PODRUČNI LIJEČNIČKI ZBOR ISTRE |
| Istra je najveći poluotok Jadranskog primorja koji svojim položajem
dijeli sjeverni Jadran na Mletački zaljev na zapadu i na Kvarner s Riječkim
zaljevom na istoku. Ona je često imala, tijekom stoljeća posredničku društvenu
ulogu između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, a između alpskih izdanaka
i Dinarida tvori prirodna vrata srednje i sjeverne Europe prema Jadranskom
moru.
Premda se hrvatski etnos u Istri nalazi još od konca šestog stoljeća naše ere, dakle već četrnaest stoljeća, dugo je vremena trebalo proteći i mnoge su se (ne)prilike trebale dogoditi da se medicina, na ovom prostoru, konačno, integrira u hrvatsko nacionalno zdravstvo. Zdravstvo i medicina imali su na istarskom prostoru tijekom prošlih vremena svoj redoslijed uspješnih zbivanja (Rimljani, Habsburgovci, Venecija, Francuzi, Austrija, Italija), ali strukovne organizacije liječnika, liječnika-fizika,, razvijale su se sporo i postupno od XVI do XIX stoljeća, uglavnom u svezi s propisima i naredbama koje su nametale državne vlasti (B.Belitza,1989.). Koncem XIX stoljeća međutim sami su liječnici u Istri poduzeli određene pokušaje strukovnog udruženja za oblikovanje staleške udruge kod državnih vlasti, kakve su već, zapravo, imali odvjetnici, farmaceuti i inženjeri (B.Schiavzzi,1926). To istarsko liječničko predstavništvo imalo je za cilj štititi profesionalne interese svojih članova pred vlastima i građanstvo, i da ono bude početak stvaranja liječničke komore. Konačno, takvo je liječničko predstavništvo bilo i odobreno pod naslovom «Liječnička komora Istarske Markgrofije» sa sjedištem u Puli, utemeljena 9. travnja 1894. godine (J.Rudelić, 1997). Aktivnost ove liječničke organizacije nije imala značajnije uspjehe vjerojatno zbog nezainteresiranosti tadašnjih istarskih liječnika (B. Schiavuzzi, 1926). Tempora mutantur, padom fašističke Italije, istarski je narod uzeo vlast u svoje ruke i u Pazinu 1943.godine donio povijesnu odluku da se Istra pripoji Hrvatskoj. Nakon svršetka drugog svjetskog rata i to 19. rujna 1947. godine (odlaskom angloameričke uprave iz Pule 15. rujna 1947 ) dolazi u Pulu cijela ekipa liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika iz Zagreba i uspostavlja se suvremena bolnička i vanbolnička medicinska služba (Zapisi: A. Deprato, 1969; Z. Maretić, 1969 i 1987). Pojavila se konačna prava prilika integracijskog strukovnog organiziranja liječnika u Istri u Zbor liječnika Hrvatske. Istarska je Podružnica Hrvatskoga liječničkog zbora utemeljena 26.svibnja 1948. godine. Na Skupštini bilo je nazočno 34 liječnika i 2 izaslanika Zbora iz Zagreba (Prof. dr. Premeru i doc.dr. Julius). Za prvog predsjednika Istarske Podružnice Zbora izabran je prim.dr. Mario Duić i za tajnika dr. Ljudevit Žemva. Utemeljenjem Podružnice Zbora pružila se mogućnost aktivnog strukovnog djelovanja u okviru hrvatskog liječničkog staleža. Mlada Podružnica prionula je veoma aktivno ka stručnom usavršavanju liječničkog kadra u Istri, na organiziranju stručnog i znanstvenog medicinskog rada, na pružanju medicinske pomoći istarskom pučanstvu, na uspostavljanju komunikacija s medicinskim autoritetima u tuzemstvu i inozemstvu. U Pulu dolaze renomirani profesori iz Zagreba(prof. dr. Šercer, prof. Dogan, prof. Ivančić, prof. Mihaljević – Puljanin po rođenju i drugi), ali i iz inozemstva (prof.dr. Geigy iz Basela, prof .Moser, prof. Bertha iz Graza – organizator Neuropsihijatrijskog simpozija u Puli koje se još održava i drugi). Nemoguće je ovdje navesti, zbog ograničenog prostora, svekolike zborske aktivnosti u službi bolesnicima i u zdravstvenoj službi. Mnogi su podaci već objavljeni u zbornicima, edicije koje od 1967. godine izlaze u Istri (u Puli) u petogodišnjim razmacima. Iz ove sredine mnogi su liječnici postali specijalistima gotovo iz svih grana medicinske struke, brojni su stekli naslove primariusa, zvanja magistra i doktora medicinskih znanosti, neki su postali docenti i profesori koju su potom obavljali nastavu na fakultetima u tuzemstvu i inozemstvu, ali i znanstveni istraživači. U našoj sredini je također dobiven serum protiv ujeda pauka crne udovice (Z. Maretić). Domovinski rat (1991-1993) i obrana suverenosti Hrvatske donijeli su istarskoj medicinskoj službi nove obveze: kiruršku i medicinsku pomoć ranjenicima i bolesnicima, prognanima, izbjeglicama, kao i psihološki traumatiziranima. Zbor liječnika Istre pod naslovom «Liječnici u obrani Domovine»(Glas Istre, 03.10.1991) javno je pozvao svoje članove «… da svoje stručne, etičke i ljudske kvalitete nesebično založe u obrani Domovine,…». Brojni su liječnici dragovoljci zaista pružali svoju stručnu pomoć u hrvatskim postrojbama u baniji, na ličkom i dubrovačkom području, u sklopu MUP-a u Pakracu, na srednje-dalmatinskom ratištu, u srednjoj Bosni, na području Herceg-Bosne, u okvirima HRM, dakako zajedno s ostalim istarskim zdravstvenim djelatnicima srednjeg i višeg obrazovnog profila. U novim prilikama u slobodnoj i suvremenoj Republici Hrvatskoj, liječnici Podružnice Hrvatskoga liječničkog zbora 22.svibnja 1998. godine proslavili su u Puli pedesetu obljetnicu utemeljenja i djelovanja uz nazočnost predsjednika Zbora prof. dr. Dubravka Orlića iz Zagreba, s naglaskom da će Istarski Zbor i u buduće njegovati svjetlu tradiciju svog udruženja na korist svog naroda i u duhu neprestanog stručnog i znanstvenog medicinskog progresa. Članovi Istarskog Zbora s veseljem čestitaju i priključuju se proslavi 125. obljetnice svoje matične organizacije 26. veljače 1999. godine, «Dana Hrvatskoga liječničkog zbora (Zagreb)». |
|
| . |